Da biste uspjeli kao uzgajivač konoplje, morat ćete se u potpunosti upoznati s agronomskim osobinama svoje lokacije i tla te imati jasno određen konačni proizvod (cbd ulje, proteini, hrana za životinje, hempcrete, masti i dr.).
Nakon što odlučite koje proizvode želite plasirati na tržište, birate sortu industrijske konoplje koja obećava najbolji urod u dijelu biljke koji Vam je najpotrebniji, pri čemu vrijedi voditi računa o činjenici da je konoplja biljka koja je cijela iskoristiva. Za sjetvu industrijske konoplje koriste se sorte koje se nalaze na zajedničkoj sortnoj listi Europske unije ( Common catalogue).
Sljedeći korak je priprema tla za sjetvu. Uz niz hranjivih sastojaka, za obilan prinos potrebno je osigurati pravilno uravnoteženu pH vrijednost. Konoplja općenito dobro uspijeva u blago kiselom okruženju, dok točan pH raspon ovisi o fazi rasta. Preporučena pH vrijednost za konoplju koja se uzgaja vani u tlu je između 6,0 – 6,8, dok za hidroponsko i aeroponsko okruženje pH vrijednost treba biti 5,5 – 6,5.
Tlo s visokim udjelom gline, koje se lako zbije, može značajno smanjiti volumen prinosa vlaknastih usjeva. Međutim, dobro drenirano glineno tlo može biti pogodno za sadnju. S druge strane, pjeskovito tlo brže propušta vodu pa je potrebno češće zalijevanje ili osigurati dobar sustav navodnjavanja. Svaka vrsta tla se može dodatno oplemeniti upotrebom permakulturnih i biodinamičkih alata o čemu možete pročitati više na našim stranicama (tu bi trebao link na drugi članak). Dobro pripremljeno tlo sadrži osnovne hranjive sastojke kao što su dušik, fosfor i kalij (N-P-K). Zatim su tu i magnezij, sumpor, kalcij, cink, bor,silicij, željezo, razni kloridi, mangan i drugi mikronutrijenti bez kojih se konoplja ne može razviti u svom punom potencijalu.
Konoplja voli da ju se zalijeva rjeđe, ali obilnije, a potrebe biljke se mijenjaju kroz različite faze rasta. Mladoj sadnici je potrebno puno manje vode nego kao što je slučaj s biljkom koje je u fazi cvatnje. Kao što je slučaj s vodom, tako je i s nutrijentima.
Sve biljke pa i konoplja se uspješnije uzgaja ako usjevi na jednom zemljištu nisu monokulturni. Iako možete uspješno uzgajati konoplju u kontinuiranim rotacijama od četiri godine na istim parcelama, no potreban je dodatni oprez, jer se takvim uzgojem povećava rizik od nakupljanja štetnika. Kako biste izbjegli povećanje rizika od crva i plijesni u usjevima, razmislite o mješovitoj sadnji uz grahorice, žitarice, povrće i dr. Kako biste maksimizirali svoj prinos, neophodno je paziti na odgovarajuću gustoću sadnje, jer prostorom oko biljke određujete ili ograničavate njezin stvarni potencijal. Gustoća sadnje ovisi o mnogim faktorima i neophodno je o njima dobro promisliti prije početka ikakvih radova. Najvažnije je pitanje zašto sadite i što u stvari želite kao krajnji rezultat. Nadalje, koje su karakteristike i specifičnosti sorte koju sadite, željena vrsta uzgoja, željenom broju sadnica i količini prinosa, kvaliteti i vrsti zemlje, položaju zemljišta, dostupnost vode, te općenito o površini zemlje koju imate na raspolaganju. U svakom slučaju preporučena je četverogodišnja rotacija usjeva.
Kada se posadi u optimalnim uvjetima, konoplja će brzo klijati i rasti, a uz dodatak ljubavi će dati i maksimalan prinos, ponešto u materiji a ponešto i u radosti i zadovoljstvu!
Želite odmah započeti?
Postanite član Udruge CID i preuzmite svoj paketić sjemenki! Na stranicama Udruge CID potražite više informacija o odabiru mjesta za uzgoj i nabavci odgovarajuće opreme, o načinu registracije u Ministarstvo poljoprivrede i drugo što je potrebno i korisno znati o uzgoju konoplje.
