Uzimanje uzoraka

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1155

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX%3A32017R1155#d1e324-1-1

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1155

оd 15. veljače 2017.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu kontrolnih mjera koje se odnose na uzgoj konoplje, određene odredbe o plaćanjima za ekologizaciju, plaćanje za mlade poljoprivrednike koji imaju kontrolu nad pravnom osobom, izračun jediničnog iznosa u okviru dobrovoljne proizvodno vezane potpore, dijelove prava na plaćanje i određene zahtjeve za obavješćivanje koji se odnose na program jedinstvenih plaćanja po površini i dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu te o izmjeni Priloga X. Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u okviru programa potpore predviđenih zajedničkom poljoprivrednom politikom te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (1), a posebno njezin članak 35. stavke 2. i 3., članak 44. stavak 5. točku (b), članak 46. stavak 9. točke (a) i (c), članak 50. stavak 11., članak 52. stavak 9. točku (a) i članak 67. stavak 1. i stavak 2. točku (a),

budući da:

(1)U skladu s člankom 35. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte te se dodjela plaćanja uvjetuje uporabom certificiranog sjemena određenih sorti konoplje i definiranjem postupka za određivanje sorti konoplje i provjeru njihova sadržaja tetrahidrokanabiola (sadržaj THC-a) iz članka 32. stavka 6. te Uredbe. Trenutačno se člankom 9. Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 (2) predviđa samo obveza uporabe sjemena sorti navedenih u „Zajedničkom katalogu sorti poljoprivrednih biljnih vrsta” i uporabe sjemena koje je certificirano u skladu s Direktivom Vijeća 2002/57/EZ (3). Pravila za određivanje sorte konoplje i provjeru njihova sadržaja THC-a trenutačno utvrđena člankom 45. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 (4) i Prilogom toj Uredbi trebalo bi uključiti u članak 9. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014.
(2)Pravila za određivanje sorte konoplje i provjeru sadržaja THC-a temelje se na pretpostavci da se konoplja uzgaja kao glavni usjev, ali nisu u potpunosti prikladna za konoplju koja se uzgaja kao postrni usjev. Budući da se pokazalo da je ta druga metoda uzgoja prikladna za industrijsku konoplju te da je usklađena s okolišnim zahtjevima, opravdano je prilagoditi obje odredbe kako bi se uzele u obzir značajke konoplje koja se uzgaja kao postrni usjev. U tom je kontekstu također primjereno predvidjeti definiciju konoplje koja se uzgaja kao postrni usjev.
(3)Člankom 24. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 utvrđuju se zahtjevi za aktiviranje prava na plaćanje. Kako bi se izbjegla različita tumačenja, primjereno je pojasniti da se za potrebe članka 31. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 također dio prava na plaćanje smatra u cijelosti aktiviranim. Međutim, potrebno je izričito navesti da se plaćanje izračunava na temelju odgovarajućeg dijela prihvatljivog hektara.
(4)Člancima 38. do 48. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 utvrđena su pravila o dopuni odredaba o standardnim praksama ekologizacije uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1307/2013. Na temelju iskustva stečenog tijekom prve godine primjene tih praksi potrebno je izmijeniti određene aspekte tih pravila radi pojednostavnjenja provedbe praksi ekologizacije u korist poljoprivrednika i nacionalnih uprava uz održavanje ili poboljšanje utjecaja na okoliš i klimu. Izmjenama bi se posebno trebalo pridonijeti poduzimanju mjera utvrđenih u zaključcima Petogodišnjeg pregleda provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. i omogućiti napredak u pogledu poduzimanja mjera na poljoprivrednoj površini povezanih s bioraznolikošću u okviru zajedničke poljoprivredne politike (5).
(5)U pravilima o izračunu udjela različitih usjeva za raznolikost usjeva iz članka 40. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 razdoblje raznolikosti usjeva temelji se na tradicionalnim načinima uzgoja u državama članicama. Primjereno je dopustiti da države članice odrede različita razdoblja na regionalnoj ili podregionalnoj razini kako bi se uzeli u obzir mogući različiti klimatski uvjeti na državnom području države članice. U određenim situacijama, kada postoji znatna raznolikost usjeva na maloj površini, trebala bi postojati mogućnost da ih se, radi pojednostavnjenja prijave uzgajanih usjeva, prijavi kao jedan miješani usjev.
(6)U pogledu zemlje na ugaru, utvrđivanje razdoblja iz članka 45. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 tijekom kojeg ne bi trebalo biti poljoprivredne proizvodnje ključno je za osiguranje ekološke učinkovitosti te zemlje i izbjegavanje zabune s drugim površinama kao što su travnjaci. Kako bi se uzeli u obzir različiti agroklimatski uvjeti u Uniji, države članice trebale bi imati mogućnost odrediti razdoblje u kojem bi se poljoprivrednicima omogućilo da nastave s uzgojem glavnih usjeva prije kraja godine. Međutim, takvo razdoblje ne bi trebalo biti kraće od šest mjeseci radi ostvarenja ciljeva ekološke učinkovitosti i izbjegavanja moguće zamjena s drugim površinama.
(7)Razlika između različitih obilježja krajobraza navedenih u članku 45. stavku 4. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 izvor je nesigurnosti za poljoprivrednike kada prijavljuju ekološki značajne površine. Radi smanjenja te nesigurnosti pojednostavnjenja upravljanja programom za nadležna tijela država članica i rješavanja složenosti na koju nailaze poljoprivrednici kada prijavljuju ekološki značajne površine, živice i šumske pojaseve iz točke (a) te odredbe i drvorede iz točke (c) te odredbe trebalo bi razvrstati kao jednu vrstu obilježja krajobraza tako da se na njih primjenjuje jedinstveno ograničenje dimenzija. Osim toga, zbog istog razloga površine iz članka 45. stavka 4. točke (d) Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo bi razvrstati u poljsko grmlje.
(8)Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (51) Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, čak i ako su najveće dimenzije obilježja krajobraza potrebne kako bi se osiguralo da je površina pretežno poljoprivredna, ta ograničenja dimenzija ne bi trebala dovesti do isključenja obilježja koja prelaze te dimenzije, a koja su korisna za bioraznolikost. Stoga bi površinu koja se može smatrati obilježjem krajobraza u skladu s člankom 45. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo izračunati do maksimalne dimenzije obilježja.
(9)S obzirom na visoke ekološke koristi obalne vegetacije iz članka 45. stavka 4. petog podstavka i članka 45. stavka 5. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, primjereno je utvrditi da bi svu obalnu vegetaciju trebalo uzeti u obzir za potrebe izračuna ekološki značajnih površina.
(10)Zbog istih razloga navedenih u uvodnim izjavama (7) i (8) u vezi s člankom 45. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, rubovi polja, trenutačno navedeni u točki (e) te odredbe, trebali bi se spojiti s graničnim pojasevima u članku 45. stavku 5. te Uredbe te bi trebalo odrediti jedinstveno ograničenje dimenzija u odnosu na granične pojaseve i rubove polja. Takve najveće dimenzije u odnosu na granične pojaseve i rubove polja trebale bi se odnositi na površinu koja se može smatrati graničnim pojasevima i rubovima polja u skladu s člankom 45. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014. Kako bi se poljoprivrednicima osigurala maksimalna fleksibilnost, definiciju graničnih pojaseva u okviru GAEC 1, SMR 1 ili SMR 10 kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) te rubova polja zaštićenih u okviru GAEC 7, SMR 2 ili SMR 3 kako je navedeno u tom Prilogu, trebalo bi dopuniti drugim graničnim pojasevima i rubovima polja, odnosno svim vrstama pojasa koji nisu obuhvaćeni tim dvjema kategorijama iz pravila o višestrukoj sukladnosti.
(11)U skladu s člankom 46. stavkom 2. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1307/2013 dopušteno je obilježja krajobraza i granične pojaseve pokraj obradivog zemljišta smatrati ekološki značajnim površinama. Kako bi se što više iskoristile ekološke koristi obilježja krajobraza i graničnih pojaseva iz članka 45. stavaka 4. i 5. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 te potaknula zaštita i održavanje dodatnih elemenata, tu bi odredbu trebalo dopuniti pravilima koja pružaju fleksibilnost, uzimajući u obzir druge ekološki vrijedne elemente koji udovoljavaju definiciji tih vrsta ekološki značajne površine i koji nisu pokraj obradivog zemljišta poljoprivrednoga gospodarstva. Stoga, ako se takav granični pojas i rub polja ili obilježje krajobraza nalazi pokraj ekološki značajne površine koja je izravno pokraj obradivog zemljišta poljoprivrednoga gospodarstva, trebalo bi ga također priznati kao ekološki značajnu površinu.
(12)Zbog istih razloga navedenih u uvodnim izjavama (7) i (8) u vezi s člankom 45. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, najveće dimenzije utvrđene u pogledu pojaseva prihvatljivih hektara duž rubova šuma iz članka 45. stavka 7. te Uredbe trebale bi se odnositi na površinu koja se može smatrati takvim pojasom u skladu s tom odredbom.
(13)U svjetlu odredaba članka 46. stavka 2. točke (g) prvog podstavka Uredbe (EU) br. 1307/2013 primjereno je pojasniti da je određivanje zahtjeva u pogledu uporabe mineralnih gnojiva i/ili sredstava za zaštitu bilja relevantno samo ako su ti ulazni proizvodi odobreni.
(14)Postojeći rok za sjetvu postrnih usjeva i zelenog pokrova utvrđen u članku 45. stavku 9. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 nije uvijek u skladu s agronomskim i klimatskim uvjetima. Radi boljeg ostvarenja ekoloških ciljeva te vrste ekološki značajne površine primjereno je zamijeniti rok za sjetvu postrnih usjeva i zelenog pokrova minimalnim razdobljem tijekom kojeg moraju postojati površine pod postrnim usjevima i zelenim pokrovom. Kako bi se omogućila potrebna fleksibilnost radi uzimanja u obzir sezonskih vremenskih uvjeta, trebalo bi dopustiti državama članicama da odrede to razdoblje na najprimjerenijoj zemljopisnoj razini. Međutim, budući da je trajanje postrnih usjeva i zelenog pokrova na terenu ključni čimbenik za osiguravanje učinkovitog preuzimanja preostalih nitrata i pokrivenosti tla dok površina nije pokrivena glavnim usjevom, najmanju dužinu razdoblja trebalo bi utvrditi na razini Unije. Radi usklađenosti s tumačenjem definicije trave ili druge travolike paše iz članka 4. stavka 1. točke i. Uredbe (EU) br. 1307/2013 trebalo bi omogućiti i podusjev mahunastih usjeva u glavnom usjevu. Nadalje, kako bi se osigurala dosljednost među istovrijednim praksama obuhvaćenima obvezama i programima certificiranja iz članka 43. stavka 3. točke (a) odnosno točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013, trebalo bi uskladiti pravila o postrnim usjevima ili zelenom pokrovu koji ispunjavaju uvjete za ekološki značajnu površinu.
(15)Čak i kada bi se, kao opće pravilo, samo površine s usjevima koji vežu dušik i koji se uzgajaju kao čiste vrste smatrale ekološki značajnim površinama te budući da se u okviru tradicionalnih načina uzgoja takvi usjevi često miješaju s drugim usjevima, primjereno je dopustiti da se, u skladu s člankom 45. stavkom 10. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, i površine s mješavinama smatraju ekološki značajnim površinama uz uvjet da je osigurano da u takvim mješavinama prevladavaju usjevi koji vežu dušik. Osim toga, na temelju iskustva s primjenom prvog podstavka članka 45. stavka 10. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 i u svjetlu provedbe Direktive Vijeća 91/676/EEZ (7) i Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), suvišno je propisivati posebna pravila o lokaciji tih usjeva koji vežu dušik. Umjesto toga i u cilju jačanja napora država članica da riješe rizik od otjecanja dušika u jesen, državama članicama trebalo bi dopustiti da, prema potrebi, utvrde dodatne uvjete u pogledu usjeva koji vežu dušik. Nadalje, kako bi se osigurala dosljednost među istovrijednim praksama obuhvaćenima obvezama i programima certificiranja iz članka 43. stavka 3. točke (a) odnosno točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013, trebalo bi uskladiti pravila o ispunjavaju uvjeta za ekološki značajnu površinu za usjeve koji vežu dušik.
(16)Iskustvo u primjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 pokazalo je da određene odredbe o vrstama ekološki značajnih površina trebaju biti detaljnije u pogledu zahtjeva za „nikakvu proizvodnju”, uključujući pravila o košnji i ispaši, kako bi se ispunio cilj bioraznolikosti i osigurala usklađenost s ostalim instrumentima zajedničke poljoprivredne politike. Konkretno, u pogledu zahtjeva „da nema poljoprivredne proizvodnje”, koji se primjenjuje na vrste ekološki značajnih površina iz članka 45. stavka 2., članka 45. stavka 4. točke (e), članka 45. stavaka 5. i 7. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014, potrebno je pojasniti da bi proizvodnju trebalo tumačiti kao poljoprivrednu djelatnost u smislu članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke i. Uredbe (EU) br. 1307/2013, a ne u širem smislu članka 4. stavka 1. točke (c) podtočaka ii. i iii. iste uredbe te da ne bi trebalo utjecati na pravila o minimalnom zemljišnom pokrovu u okviru GAEC 4 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013. Osim toga, kako bi se povećale koristi za okoliš, trebalo bi poticati djelovanja poljoprivrednika koja su, primjerice, obuhvaćena poljoprivredno-okolišno-klimatskom obvezom, a posebno olakšavanje oprašivanja, radi zaštite i unapređenja bioraznolikosti u cilju stvaranja zelenog zemljišnog pokrova.
(17)Budući da su tri glavne vrste površina koje su poljoprivrednici prijavili kao ekološki značajne površine u prvoj godini provedbe članka 46. Uredbe (EU) br. 1307/2013 površine koje se upotrebljavaju ili bi se mogle upotrebljavati za proizvodnju, odnosno zemlja na ugaru, postrni usjevi ili zeleni pokrov te usjevi koji vežu dušik, na ekološki značajnim površinama vjerojatno će se upotrebljavati sredstva za zaštitu bilja. Stoga je radi zaštite i unapređenja bioraznolikosti u skladu s ciljem „ekologizacije” primjereno zabraniti upotrebu sredstava za zaštitu bilja na sljedećim ekološki značajnim površinama koje se upotrebljavaju ili bi se mogle upotrebljavati za proizvodnju: zemlja na ugaru, pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šuma s proizvodnjom, postrni usjevi ili zeleni pokrov te usjevi koji vežu dušik. U slučaju da se postrni usjevi ili zeleni pokrov dobivaju podusjevom trave ili mahunastih usjeva u glavnom usjevu, ta bi se zabrana trebala primjenjivati od trenutka žetve glavnog usjeva kako bi se iz razloga proporcionalnosti izbjegle posljedice za upravljanje glavnim usjevom. Kako bi se osigurala usklađenost zabrane s uobičajenim poljoprivrednim praksama i pravna sigurnosti te izbjegle administrativne poteškoće za poljoprivrednike i nacionalne uprave, trebalo bi utvrditi da bi se zabrana u pogledu podusjeva trebala primjenjivati barem tijekom minimalnog razdoblja koje odgovara minimalnom razdoblju tijekom kojeg moraju postojati površine pod postrnim usjevima i zelenim pokrovom uspostavljene sjetvom mješavine vrsta usjeva ili do sjetve sljedećeg glavnog usjeva.
(18)Člankom 49. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 utvrđuju se pravila na temelju kojih se pravnim osobama omogućuje pristup plaćanju za mlade poljoprivrednike iz članka 50. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Na temelju iskustva stečenog primjenom članka 49. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo bi dodatno pojasniti tumačenje zahtjeva iz članka 50. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 u pogledu razdoblja u kojem mladi poljoprivrednik koji vrši stvarnu i dugoročnu kontrolu nad pravnom osobom mora udovoljavati dobnoj granici. Konkretno, primjereno je pojasniti da mladi poljoprivrednik mora udovoljavati dobnoj granici od 40 godina u godini u kojoj pravna osoba koju kontrolira mladi poljoprivrednik prvi put podnosi zahtjev u okviru programa osnovnih plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini.
(19)U skladu s člankom 53. stavkom 2. drugim podstavkom Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 jedinični iznos potpore dobrovoljnih proizvodno vezanih potpora proizlazi iz omjera između utvrđenog iznosa za financiranje relevantne mjere i količinskog ograničenja utvrđenog u skladu s člankom 53. stavkom 2. prvim podstavkom ili broja hektara ili životinja prihvatljivih za potporu u predmetnoj godini. Primjereno je preoblikovati tu odredbu tako da države članice mogu utvrditi jedinični iznos potpore na vrijednost unutar raspona između te dvije vrijednosti u slučaju da je broj prihvatljivih jedinica niži od količinskog ograničenja.
(20)U skladu s člankom 64. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 države članice koje primjenjuju program jedinstvenih plaćanja po površini u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) br. 1307/2013 moraju do 1. rujna svake godine obavijestiti Komisiju o ukupnom broju hektara koji su poljoprivrednici prijavili u okviru tog programa. Međutim te se informacije Komisiji svake godine detaljnije dostavljaju u skladu s člankom 9. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014. Članak 64. stavak 5. Delegirane uredbe (EU) 639/2014 stoga se može izbrisati.
(21)Na temelju Komisijina iskustva u upravljanju obavijestima koje se odnose na ekologizaciju u skladu s člankom 65. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 trebalo bi izvršiti određene prilagodbe u pogledu njihova sadržaja, uključujući s obzirom na odredbe o ekologizaciji iz Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 kako je izmijenjena ovom Uredbom.
(22)U skladu s člankom 67. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 države članice moraju obavijestiti Komisiju o ukupnom broju korisnika, iznosu plaćanja koja su dodijeljena te o ukupnoj površini i ukupnom broju životinja za koje je potpora zapravo isplaćena za svaku mjeru proizvodno vezane potpore i svaku od predmetnih posebnih vrsta poljoprivrednih djelatnosti ili posebnih poljoprivrednih sektora.
(23)Od godine zahtjeva 2015. države članice u skladu s člankom 9. stavcima 1. i 3. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 obavješćuju o ukupnom broju korisnika i ukupnoj površini ili ukupnom broju životinja za koje su podneseni zahtjevi i koje su određene za svaku mjeru dobrovoljne proizvodno vezane potpore. Nadalje, od godine zahtjeva 2016. iznos plaćanja koja su dodijeljena za svaku mjeru proizvodno vezane potpore bit će uključen u informacije koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 10. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 908/2014 (9). Stoga bi članak 67. stavak 2. Delegirane uredbe (EU) 639/2014 trebalo izbrisati.
(24)Delegiranu uredbu (EU) br. 639/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(25)Zbog izmjene određenih odredbi Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu vrsta ekološki značajnih površina potrebne su izmjene Priloga X. Uredbi (EU) br. 1307/2013, pri čemu će se, prema potrebi, prilagoditi popis vrsta ekološki značajnih površina i odgovarajućih faktora. U uvodnoj izjavi (45) Uredbe (EU) br. 1307/2013 naglašava se važnost dosljednog određivanja ekološki značajnih površina. Stoga faktori prenamjene i ponderiranja koji se primjenjuju na istovrijedne prakse trebaju biti u skladu s faktorima koji se primjenjuju na slične ili jednake standardne prakse. U interesu pravne sigurnosti i jednakog tretmana poljoprivrednika Prilog X. Uredbi (EU) br. 1307/2013 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.
(26)Ova Uredba trebala bi stupiti na snagu treći dan od dana objave. Međutim, budući da pojašnjenje članka 49. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 i preoblikovanje članka 53. stavka 2. drugog podstavka te Uredbe odražavaju tumačenje tih odredbi od početka primjene navedene Uredbe, primjereno je te izmjene primjenjivati retroaktivno. Uzimajući u obzir vrijeme koje je nacionalnim tijelima potrebno da ažuriraju postojeće administrativne alate i dovoljno rano obavijeste poljoprivrednike o izmjenama odredbi o ekologizaciji koje su utvrđene ovom Uredbom, te izmjene trebale bi se primjenjivati samo na zahtjeve za dodjelu potpore koji se odnose na kalendarske godine počevši od 1. siječnja 2018. Međutim, državama članicama trebala bi se pružiti mogućnost da ih primjenjuju na zahtjeve za dodjelu potpore koji se odnose na kalendarsku godinu 2017., uzimajući pri tom u obzir da bi s gledišta poljoprivrednika sve odluke u tom pogledu trebale biti dosljedne. Trebalo bi predvidjeti obvezu obavješćivanja o posljedičnim promjenama prethodnih obavijesti koje se odnose na tu kalendarsku godinu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjena Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014

Delegirana uredba (EU) br. 639/2014 mijenja se kako slijedi:

1.Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:„Članak 9.Konoplja1.   Za potrebe članka 32. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 prihvatljivost površina koje se koriste za proizvodnju konoplje podliježe uporabi sjemena sorti navedenih u ‚Zajedničkom katalogu sorti poljoprivrednih vrsta’ 15. ožujka u godini za koju je odobreno plaćanje i objavljuje se u skladu s člankom 17. Direktive Vijeća 2002/53/EZ (*1). Sjeme se certificira u skladu s Direktivom Vijeća 2002/57/EZ (*2).2.   Države članice uspostavljaju sustav za određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola (dalje u tekstu: ‚sadržaj THC-a’) u sortama konoplje, što im omogućuje primjenu metode iz Priloga III.3.   Nadležno tijelo države članice vodi evidenciju u vezi s nalazima o sadržaju THC-a. Za svaku sortu evidencija najmanje obuhvaća rezultate utvrđenog sadržaja THC-a u svakom uzorku, izražene kao postotak na dva decimalna mjesta, korišteni postupak, broj izvršenih pokusa, naznaku točke na kojoj je uzorak izuzet i mjere usvojene na nacionalnoj razini.4.   Ako prosječna vrijednost svih uzoraka određene sorte prelazi sadržaj THC-a utvrđen u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, države članice primjenjuju postupak B. iz Priloga III. ovoj Uredbi za predmetnu sortu u sljedećoj godini zahtjeva. Taj se postupak primjenjuje u sljedećim godinama zahtjeva, osim ako su svi rezultati analize predmetne sorte manji od sadržaja THC-a utvrđenog u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013.5.   Ako i druge godine prosječna vrijednost svih uzoraka predmetne sorte prelazi sadržaj THC-a utvrđen u članku 32. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, država članica dostavlja Komisiji obavijest kojom traži dopuštenje za zabranu stavljanja na tržište takve sorte u skladu s člankom 18. Direktive 2002/53/EZ. Ta se obavijest dostavlja u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 792/2009 (*3) najkasnije do 15. siječnja u sljedećoj godini zahtjeva. Od te godine zahtjeva sorta na koju se taj zahtjev odnosi nije prihvatljiva za izravna plaćanja u predmetnoj državi članici.6.   Za potrebe ove Uredbe “konoplja koja se uzgaja kao postrni usjev” znači usjev konoplje zasijan nakon 30. lipnja određene godine.7.   Biljke konoplje uzgajaju se pod normalnim uvjetima uzgoja u skladu s lokalnom praksom najmanje 10 dana od datuma završetka cvatnje da bi se mogle izvršiti provjere potrebne za primjenu ovog članka. Konoplja koja se uzgaja kao postrni usjev uzgaja se pod normalnim uvjetima uzgoja u skladu s lokalnom praksom najmanje do kraja vegetacijskog razdoblja.Međutim, države članice mogu dopustiti žetvu konoplje nakon početka cvatnje, ali prije kraja desetodnevnog razdoblja nakon završetka cvatnje, uz uvjet da inspektori navedu koje reprezentativne dijelove svake dotične parcele treba obrađivati još najmanje 10 dana nakon završetka cvatnje zbog inspekcije, a u skladu s metodom iz Priloga III.(*1)  Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20.7.2002., str. 1.).”(*2)  Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74.).”(*3)  Uredba Komisije (EZ) br. 792/2009 od 31. kolovoza 2009. o detaljnim pravilima u skladu s kojima države članice moraju Komisiji dostavljati podatke i dokumente pri provedbi zajedničke organizacije tržišta, sustava izravnih plaćanja, promidžbe poljoprivrednih proizvoda i režima koji se primjenjuju na najudaljenije regije i manje otoke u Egejskom moru (SL L 228, 1.9.2009., str. 3.).””
2.U članku 24. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:„2.   Ako je broj prava na plaćanje koji je poljoprivrednik prijavio veći od njegove ukupno prihvatljive površine prijavljene u skladu s člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013, pravo na plaćanje ili dio prava na plaćanje koji djelomično premašuje tu prihvatljivu površinu smatra se u cijelosti aktiviranim za potrebe članka 31. stavka 1. točke (b) te Uredbe. Međutim, plaćanje se izračunava na temelju odgovarajućeg dijela prihvatljivog hektara.”
3.Članak 40. mijenja se kako slijedi:(a)u prvom podstavku stavka 1. dodaje se sljedeća rečenica:„To razdoblje može biti određeno na nacionalnoj, regionalnoj ili odgovarajućoj podregionalnoj razini.”(b)u stavku 3. dodaje se sljedeći četvrti podstavak:„Države članice mogu površine gdje se različiti usjevi uzgajaju jedan pokraj drugog i gdje svaki pojedinačni usjev pokriva površinu manju od minimalne veličine iz članka 72. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013, koju su odredile države članice, smatrati pokrivenima jednim ‚miješanim usjevom’ kako je navedeno u trećem podstavku ovog stavka.”
4.Članak 45. mijenja se kako slijedi:(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:„2.   Na zemlji na ugaru nema poljoprivredne proizvodnje. Države članice utvrđuju razdoblje tijekom kojeg zemlja mora biti na ugaru u određenoj kalendarskoj godini. To razdoblje ne smije biti kraće od šest mjeseci. Odstupajući od članka 4. stavka 1. točke (h) Uredbe (EU) br. 1307/2013 zemlja koja je na ugaru u cilju postizanja ekološki značajne površine više od pet godina ostaje obradiva zemlja.”(b)stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:„4.   Obilježja krajobraza na raspolaganju su poljoprivredniku i mogu biti ona koja su zaštićena u okviru GAEC 7, SMR 2 ili SMR 3 kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 i/ili jedno od sljedećih obilježja ili više njih:(a)živica, šumski pojasevi ili drvoredi;(b)izolirana stabla;(c)poljsko grmlje, uključujući drveće, grmlje ili kamenje;(d)bare. Spremnici od betona ili plastike ne smatraju se ekološki značajnom površinom;(e)jarci, uključujući otvorene vodotoke za navodnjavanje ili odvodnju. Kanali s betonskim zidovima ne smatraju se ekološkom značajnom površinom.(f)tradicionalni kameni zidovi.Države članice mogu odlučiti ograničiti odabir obilježja krajobraza na obilježja u okviru GAEC 7, SMR 2 ili SMR 3 kako je navedeno u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 i/ili na jednu ili više točaka (a) do (f) iz prvog podstavka.Za živice, šumske pojaseve ili drvorede te jarke iz prvog podstavka točke (a) odnosno (e) širina površine koja će se smatrati ekološki značajnom površinom može biti najviše 10 metara.Za poljsko grmlje i bare iz prvog podstavka točke (c) odnosno (d) veličina površine koja će se smatrati ekološki značajnom površinom može biti najviše 0,3 metara.U smislu prvog podstavka točke (d) države članice mogu odrediti najmanju veličinu bara. Ako postoji pojas s obalnom vegetacijom duž vode, odgovarajuća površina uzima se u obzir za potrebe izračuna ekološki značajne površine. Države članice mogu utvrditi kriterije kako bi osigurale da bare imaju prirodnu vrijednost, uzimajući u obzir značaj koji prirodne bare imaju za očuvanje staništa i vrsta.U smislu prvog podstavka točke (f) države članice uspostavljaju minimalne kriterije temeljene na nacionalnim ili regionalnim posebnostima, uključujući ograničenja dimenzija visine i širine.5.   Granični pojasevi i rubovi polja mogu biti bilo koji granični pojasevi i rubovi polja, uključujući granične pojaseve duž vodotoka kako je propisano u okviru GAEC 1, SMR 1 ili SMR 10 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 ili rubovi polja koji su zaštićeni u okviru GAEC 7, SMR 2 ili SMR 3 iz tog Priloga.Države članice ne ograničuju odabir graničnih pojaseva i rubova polja na one propisane u skladu s pravilima višestruke sukladnosti iz prvog podstavka.Države članice za potrebe ekološki značajnih površina utvrđuju najmanju širinu graničnih pojaseva i rubova polja koja nije manja od 1 metra. Obalna vegetacija duž vodotoka uzima se u obzir za potrebe izračuna ekološki značajne površine. Na graničnim pojasevima i rubovima polja nema poljoprivredne proizvodnje.Za granične pojaseve i rubove polja koji nisu propisani ili zaštićeni u okviru GAEC 1, GAEC 7, SMR1, SMR2, SMR 3 ili SMR 10 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 širina površine koja će se smatrati ekološki značajnom površinom može biti najviše 20 metara.”(c)umeće se sljedeći stavak 5.a:„5.a   Za potrebe članka 46. stavka 2. drugog podstavka druge rečenice Uredbe (EU) br. 1307/2013 površine iz stavaka 4. i 5. ovog članka smatraju se susjednim površinama ili obilježjima ako se nalaze pokraj ekološki značajne površine koja se nalazi u neposrednom susjedstvu obradivog zemljišta gospodarstva.”(d)stavci od 7. do 10. zamjenjuju se sljedećim;„7.   U pogledu pojaseva prihvatljivih hektara duž rubova šuma, države članice mogu odlučiti hoće li dopustiti poljoprivrednu proizvodnju ili utvrditi zahtjev da nema poljoprivredne proizvodnje ili predvidjeti obje mogućnosti za poljoprivrednike. Države članice utvrđuju najmanju širinu tih pojaseva koja nije manja od 1 metra.Širina površine koja će se smatrati ekološki značajnom površinom može biti najviše 10 metara ako države članice odluče dopustiti poljoprivrednu proizvodnju i 20 metara ako države članice odluče ne dopustiti poljoprivrednu proizvodnju.8.   Za područja s kulturom kratkih ophodnji bez uporabe mineralnog gnojiva i/ili sredstava za zaštitu bilja države članice utvrđuju popis vrsta koje se mogu koristiti u tu svrhu odabirući s popisa utvrđenoga u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1307/2013 vrste koje su najprikladnije iz ekološke perspektive, isključujući tako vrste koje očito nisu autohtone. Države članice utvrđuju i zahtjeve u pogledu uporabe mineralnih gnojiva i/ili sredstava za zaštitu bilja ako države članice odobre njihovu upotrebu, imajući na umu ciljeve ekološki značajnih površina posebice radi zaštite i unapređenja bioraznolikosti.9.   Površine pod postrnim usjevima ili zelenim pokrovom uključuju površine utvrđene u skladu sa zahtjevima u okviru SMR 1 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013 kao i druge površine pod postrnim usjevima ili zelenim pokrovom, pod uvjetom da su uspostavljene sjetvom mješavine vrsta usjeva ili podusjevom trave ili mahunastih usjeva u glavnom usjevu.Države članice utvrđuju popis mješavina vrsta usjeva koje treba upotrebljavati te na nacionalnoj, regionalnoj, podregionalnoj razini ili na razini gospodarstva određuju razdoblje tijekom kojeg na određenim površinama moraju postojati površine pod postrnim usjevima i zelenim pokrovom uspostavljene sjetvom mješavine vrsta usjeva. To razdoblje ne smije biti kraće od osam tjedana. Države članice mogu utvrditi dodatne uvjete posebice u pogledu metoda proizvodnje.Površine pod postrnim usjevima ili zelenim pokrovom ne uključuju površine pod zimskim usjevima koji se obično siju u jesen za žetvu ili ispašu. Ona također ne uključuju površine pokrivene istovrijednim praksama navedenima u točki I.3. i 4. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 1307/2013.10.   Na površinama s usjevima koji vežu dušik poljoprivrednici uzgajaju usjeve koji vežu dušik koji su uvršteni na popis koji je utvrdila država članica. Taj popis sadržava usjeve koji vežu dušik za koje država članica smatra da pridonose cilju poboljšanja bioraznolikosti i može uključivati mješavine usjeva koji vežu dušik s ostalim usjevima uz uvjet da prevladavaju vrste usjeva koji vežu dušik. Ti su usjevi prisutni tijekom sezone rasta. Države članice mogu utvrditi dodatne uvjete posebice u pogledu metoda proizvodnje, a osobito uzimajući u obzir potrebu za ispunjivanjem ciljeva Direktive 91/676/EEZ i Direktive 2000/60/EZ, s obzirom na potencijal usjeva koji vežu dušik da povećaju rizik od otjecanja u jesen.Površine s usjevima koji vežu dušik ne uključuju površine pokrivene istovrijednim praksama navedenima u točki I.3. i 4. Priloga IX. Uredbi (EU) br. 1307/2013.”(e)umeću se sljedeći stavci 10.a, 10.b i 10.c:„10.a   Za potrebe stavaka 2., 5. i 7. ‚da nema poljoprivredne proizvodnje’ znači da nema poljoprivredne djelatnosti kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki (c) podtočki i. Uredbe (EU) br. 1307/2013, ne dovodeći u pitanje zahtjeve definirane u okviru GAEC 4 iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 1306/2013. Dopuštena su djelovanja usmjerena na stvaranje zelenog zemljišnog pokrova u cilju bioraznolikosti, uključujući sijanje mješavina sjemena divljeg cvijeća.Međutim, odstupajući od zahtjeva za nikakvu poljoprivrednu proizvodnju, za potrebe stavaka 5. i 7. države članice mogu dopustiti košnju trave ili ispašu na graničnim pojasevima i rubovima te na pojasevima prihvatljivih hektara duž rubova šuma bez proizvodnje uz uvjet da se pojas nakon toga može razlikovati od susjednog poljoprivrednog zemljišta.10b.   Upotreba sredstava za zaštitu bilja zabranjena je na svim površinama iz stavaka 2., 9. i 10. te na površinama s poljoprivrednom proizvodnjom iz stavka 7.10c.   Na područjima iz stavka 9. dobivenima podusjevom trave ili mahunastih usjeva u glavnom usjevu ta se zabrana primjenjuje od trenutka žetve glavnog usjeva najmanje osam tjedana ili do sjetve sljedećeg glavnog usjeva.”
5.U članku 49. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:„Mladi poljoprivrednik koji provodi učinkovitu i dugoročnu kontrolu nad pravnom osobom u smislu stavka 1. prvog podstavka točke (b) ovog članka, za potrebe članka 50. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 ne smije biti stariji od 40 godina u godini u kojoj pravna osoba koju kontrolira mladi poljoprivrednik prvi put podnosi zahtjev u okviru programa osnovnih plaćanja ili programa jedinstvenih plaćanja po površini.”
6.U članku 53. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:„Godišnje plaćanje izražava se po jediničnom iznosu potpore. Može biti riječ o bilo kojem iznosu navedenom u nastavku ili, ako površina ili broj životinja prihvatljivih za potporu ne premašuje površinu ili broj životinja utvrđen prvim podstavkom ovog stavka, o iznosu između ta dva iznosa:(a)omjer između utvrđenog iznosa za financiranje mjere kako je priopćeno u skladu sa stavkom 3. točkom i. Priloga I. ovoj Uredbi i površine ili broja životinja prihvatljivih za potporu u predmetnoj godini;(b)omjer između utvrđenog iznosa za financiranje mjere kako je priopćeno u skladu sa stavkom 3. točkom i. Priloga I. ovoj Uredbi i površine ili broja životinja utvrđenih prvim podstavkom ovog stavka.”
7.U članku 64. briše se stavak 5.
8.Članak 65. stavak 1. mijenja se kako slijedi:(a)točka (c) mijenja se kako slijedi:i.podtočka ii. zamjenjuje se sljedećim:„ii.ukupni broj poljoprivrednika izuzetih iz jedne prakse ekologizacije ili više njih te broj hektara koji su ti poljoprivrednici prijavili, broj poljoprivrednika izuzetih iz svih praksi jer udovoljavaju zahtjevima Uredbe (EZ) br. 834/2007, broj poljoprivrednika koji sudjeluju u programu za male poljoprivrednike, broj poljoprivrednika izuzetih iz obveze raznolikosti usjeva te broj poljoprivrednika izuzetih iz obveze ekološki značajne površine, zajedno s brojevima hektara koje su navedeni poljoprivrednici prijavili;”;ii.podtočka vi. zamjenjuje se sljedećim:„vi.ukupni broj poljoprivrednika koji su prijavili ekološki osjetljiv trajni travnjak, ukupan broj hektara pokriven ekološki osjetljivim trajnim travnjakom koji su ti poljoprivrednici prijavili, ukupan broj hektara označenih ekološki osjetljivih trajnih travnjaka i ukupan broj hektara pokrivenih trajnim travnjakom na površinama obuhvaćenima direktivama 92/43/EEZ ili 2009/147/EZ;”;(b)dodaje se sljedeća točka (e):„(e)do 1. kolovoza svake godine, razdoblje koje se uzima u obzir pri izračunu udjela različitih usjeva u skladu s člankom 40. stavkom 1. ove Uredbe te zemljopisnu razinu na kojoj je to razdoblje utvrđeno.”
9.U članku 67. briše se stavak 2.
10.Dodaje se Prilog III., čiji je tekst naveden u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izmjena Uredbe (EU) br. 1307/2013

Prilog X. Uredbi (EU) br. 1307/2013 zamjenjuje se tekstom predviđenim u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Prijelazne mjere

1.   Odstupajući od članka 4. drugog podstavka države članice mogu odlučiti hoće li primijeniti neke ili sve izmjene uvedene člankom 1. točkama 3., 4. i 8. te, kao posljedicu toga, izmjenu uvedenu člankom 2. u vezi sa obilježjima standardnih ekološki značajnih površina u pogledu zahtjeva za dodjelu koji se odnose na kalendarsku godinu 2017.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju i poljoprivrednike o odluci iz stavka 1. i posljedičnim promjenama obavijesti provedenim u skladu s člankom 65. stavcima 1. do 4. Provedbene uredbe (EU) br. 639/2014 najkasnije mjesec dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 4.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. točke 3., 4. i 8. i članak 2. primjenjuju se u pogledu zahtjeva za dodjelu potpore koji se odnose na kalendarske godine počevši od 1. siječnja 2018.

Članak 1. točke 5. i 6. primjenjuju se u pogledu zahtjeva za dodjelu potpore koji se odnose na kalendarske godine nakon kalendarske godine 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. veljače 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 608.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 639/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te o izmjeni Priloga X. toj Uredbi (SL L 181, 20.6.2014., str. 1.).

(3)  Direktiva Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (SL L 193, 20.7.2002., str. 74.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 809/2014 оd 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti (SL L 227, 31.7.2014., str. 69.).

(5)  COM(2015) 478 final, Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Petogodišnji pregled provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020.

(6)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(7)  Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31.12.1991., str. 1.).

(8)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(9)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 908/2014 od 6. kolovoza 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanje i drugih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, pravila o kontroli, jamstava i transparentnosti (SL L 255, 28.8.2014., str. 59.).

PRILOG I.

„

PRILOG III.

Metoda Unije za kvantitativno određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola u sortama konoplje

1.   Područje primjene

Metoda iz ovog Priloga služi za određivanje sadržaja Δ9-tetrahidrokanabinola (dalje u tekstu ‚THC’) u sortama konoplje (Cannabis sativa L.) Prema potrebi u metodi se primjenjuje postupak A ili B opisan u ovom Prilogu.

Metoda se temelji na kvantitativnom određivanju THC-a plinskom kromatografijom (PK) nakon ekstrakcije prikladnim otapalom.

1.1.   Postupak A

Postupak A primjenjuje se za provjeru proizvodnje, kako je predviđeno člankom 32. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i člankom 30. točkom (g) Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 (*1).

1.2.   Postupak B

Postupak B primjenjuje se u slučajevima navedenima u članku 36. stavku 6. Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014.

2.   Uzimanje uzoraka

2.1.   Uzorci

Uzorci se uzimaju po danu, i to sustavnim rasporedom da bi se osigurala reprezentativnost uzorka u odnosu na polje, ali uz isključenje rubova parcele.

2.1.1.   Postupak A: iz uspravnih biljaka određene sorte konoplje od svake se odabrane biljke uzima dio duljine 30 cm s najmanje jednim ženskim cvatom. Uzorkovanje se obavlja po danu, u razdoblju koje počinje 20 dana nakon početka cvatnje i završava 10 dana po završetku cvatnje.

Države članice mogu odobriti obavljanje uzorkovanja u razdoblju od početka cvatnje do 20 dana nakon početka cvatnje ako se u razdoblju koje počinje 20 dana nakon početka cvatnje i završava 10 dana po završetku cvatnje za svaku uzgojenu sortu uzimaju drugi reprezentativni uzorci u skladu s prvim podstavkom.

Za konoplju koja se uzgaja kao postrni usjev, u nedostatku ženskog cvata, uzima se gornji dio peteljke duljine 30 cm. U tom se slučaju uzorkovanje obavlja neposredno prije kraja vegetacijskog razdoblja, nakon što lišće počne žutjeti, ali najkasnije do početka prognoziranog razdoblja mraza.

2.1.2.   Postupak B: iz uspravnih biljaka određene sorte konoplje od svake se odabrane biljke uzima gornja trećina. Uzorkovanje se obavlja po danu tijekom razdoblja od 10 dana po završetku cvatnje, ili za konoplju koja se uzgaja kao postrni usjev, u nedostatku ženskog cvata, neposredno prije kraja vegetacijskog razdoblja, nakon što lišće počne žutjeti, ali najkasnije do početka prognoziranog razdoblja mraza. Kod dvodomnih sorti uzimaju se samo ženske biljke.

2.2.   Veličina uzorka

Postupak A: za svaku parcelu uzorak sadržava dijelove 50 biljaka.

Postupak B: za svaku parcelu uzorak sadržava dijelove 200 biljaka.

Svaki uzorak stavlja se u papirnatu ili platnenu vreću tako da se izbjegne gnječenje i šalje na laboratorijsku analizu.

Država članica može propisati uzimanje drugog uzorka za moguću kontra-analizu koji mora čuvati proizvođač ili tijelo odgovorno za analizu.

2.3.   Sušenje i pohrana uzorka

Sušenje uzoraka treba početi što je prije moguće, u svakom slučaju unutar 48 sati, bilo kojom metodom na temperaturi ispod 70 °C.

Uzorci se suše do konstantne težine i udjela vlage između 8 % i 13 %.

Nakon sušenja uzorci se bez gnječenja pohrane u tamnom prostoru na temperaturi ispod 25 °C.

3.   Određivanje sadržaja THC-a

3.1.   Priprema uzorka za ispitivanje

Iz osušenih uzoraka odstrane se stabljike i sjeme veći od 2 mm.

Osušeni uzorci samelju se tako da se dobije polusitni prašak (koji prolazi kroz sito s mrežom oka veličine 1 mm).

Prašak se može pohraniti 10 tjedana u tamnom, suhom prostoru, na temperaturi ispod 25 °C.

3.2.   Reagensi i otopina za ekstrakciju

Reagensi

—Δ9-tetrahidrokanabinol, čist, za potrebe kromatografije,
—skvalen, čist, za potrebe kromatografije, kao interni standard.

Otopina za ekstrakciju

—35 mg skvalena na 100 ml heksana.

3.3.   Ekstrakcija THC-a

Odvaže se 100 mg praškastog uzorka ispitivanja, napuni ga se u epruvete za centrifugiranje i doda 5 ml otopine za ekstrakciju, sadržavajući interni standard.

Uzorak se postavi u ultrazvučnu kupelj i ostavi 20 minuta. Centrifugira se pet minuta na 3 000 okretaja u minuti, zatim se ukloni otopina supernatanta THC-a. Otopina se ubrizga u kromatograf i izvede kvantitativna analiza.

3.4.   Plinska kromatografija

(a)   Oprema

—plinski kromatograf opremljen detektorom s plamenom ionizacijom i injektorom ‚split/splitless’,
—kolona koja omogućava dobro razdvajanje kanabinoida, na primjer kapilarna staklena kolona duljine 25 m i promjera 0,22 mm, impregnirana 5 %-tnom nepolarnom fazom fenil-metil-siloksana.

(b)   Kalibracijski raspon

Najmanje tri točke za postupak A i pet točaka za postupak B, uključujući točke 0,04 i 0,50 mg/ml THC-a u otopini za ekstrakciju.

(c)   Pokusni uvjeti

Sljedeći uvjeti navode se kao primjer za stupac iz točke (a):

—temperatura peći 260 °C
—temperatura injektora 300 °C
—temperatura detektora 300 °C

(d)   Ubrizgana količina: 1 μl

4.   Rezultati

Dobiveni rezultati izražavaju se na dva decimalna mjesta u gramima THC-a na 100 grama analitičkog uzorka, osušenog do konstantne težine. Dopušteno je odstupanje 0,03 g na 100 g.

—Postupak A: jedan postupak određivanja na uzorak ispitivanja.

Međutim, kada je dobiveni rezultat iznad granice predviđene člankom 32. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 provodi se drugi postupak određivanja na analitičkom uzorku, a za rezultat se uzima prosječna vrijednost iz oba postupka određivanja.

—Postupak B: rezultat odgovara prosječnoj vrijednosti iz dva postupka određivanja po uzorku ispitivanja.

”

PRILOG II.

„

PRILOG X.

Faktori prenamjene i ponderiranja iz članka 46. stavka 3.

ObilježjaFaktor prenamjene(m/stablo u m2)Faktor ponderiranjaEkološki značajna površina(ako se primjenjuju oba faktora)
Zemljište na ugaru (po 1 m2)ne primjenjuje se1.1 m2
Terase (po 1 m)2.1.2 m2
Obilježja krajobraza:   
 Živica/šumski pojasevi (po 1 m)5210 m2
 Izolirano stablo (po stablu)201,530 m2
 Poljsko grmlje (po 1 m2)ne primjenjuje se1,51,5 m2
 Bare (po 1 m2)ne primjenjuje se1,51,5 m2
 Jarci (po 1 m)5210 m2
 Tradicionalni kameni zidovi (po 1 m)111 m2
 Ostala obilježja koja nisu prethodno navedena, ali su zaštićena na temelju GAEC7, SMR 2 ili 3 (po 1 m2)ne primjenjuje se11 m2
Granični pojasevi i granična područja zemljišta (po 1 m)61,59 m2
Hektari agrošumarstva (po 1 m2)ne primjenjuje se11 m2
Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume (po 1 m)   
 Bez proizvodnje61,59 m2
S proizvodnjom60,31,8 m2
Površine s kulturama kratkih ophodnji (po 1 m2)ne primjenjuje se0,30,3 m2
Pošumljene površine iz članka 32. stavka 2. točke (b) podtočke ii. (po 1 m2)ne primjenjuje se11 m2
Površine s brzorastućim usjevima ili zelenim pokrovom (po 1 m2)ne primjenjuje se0,30,3 m2
Površine s usjevima koji vežu dušik (po 1 m2)ne primjenjuje se0,70,7 m2

Faktori prenamjene i ponderiranja iz članka 46. stavka 3. koji se primjenjuju na obilježja uključena u jednake prakse kako je navedeno u odjeljku III. Priloga IX.

Jednaka ekološki značajna površinaSlična standardna ekološki značajna površinaFaktor prenamjeneFaktor ponderiranjaEkološki značajna površina (ako se primjenjuju oba faktora)
1)Ostavljanje tla na ugaru iz ekoloških razloga (po 1 m2)Zemljište na ugarune primjenjuje se11 m2
2)Stvaranje ‚tampon zona’ (po 1 m)Granični pojasevi i granična područja zemljišta61,59 m2
3)Upravljanje neobrađenim graničnim pojasevima i graničnim područjima zemljišta (po 1 m)Granični pojasevi i granična područja zemljišta61,59 m2
4)Rubovi, pojasevi i dijelovi polja:    
Rubovi, pojasevi (po 1 m)Granični pojasevi i granična područja zemljišta61,59 m2
Dijelovi polja (po 1 m2)Poljsko grmljene primjenjuje se1,51,5 m2
5)Upravljanje obilježjima krajolika:    
Izolirano stablo (po stablu)Izolirano stablo201,530 m2
Drvored (po 1 m)Živica/šumski pojasevi/drvoredi5210 m2
Skupina stabala/poljsko grmlje (po 1 m2)Poljsko grmljene primjenjuje se1,51,5 m2
Živica (po 1 m)Živica/šumski pojasevi/drvoredi5210 m2
Drvenasta vegetacija uz obalu (po 1 m)Živica/šumski pojasevi/drvoredi5210 m2
Terase (po 1 m)Terase212 m2
Kameni zidovi (po 1 m)Tradicionalni kameni zidovi111 m2
Jarci (po 1 m)Jarci5210 m2
Bare (po 1 m2)Barene primjenjuje se1,51,5 m2
6)Održavanje obradivih tresetnih područja ili vlažnog tla pod travom (bez korištenja gnojiva i proizvoda za zaštitu bilja) (po 1 m2)Zemljište na ugarune primjenjuje se11 m2
7)Proizvodnja na obradivom zemljištu na kojem se nije upotrebljavalo gnojivo i/ili proizvodi za zaštitu bilja, koje nije navodnjavano, na kojem nije zasijan isti usjev dvije godine za redom (po 1 m2)Površine s kulturama kratkih ophodnji; pojasevi uz rubove šume s proizvodnjom; površine s usjevima koji vežu dušikne primjenjuje se0,30,7 za površine s usjevima koji vežu dušik0,3 m20,7 m2
8)Prenamjena obradivog zemljišta u trajni travnjak (po 1 m2)Zemljište na ugarunije dostupno11 m2